GradientTop
PC
Vodeći IT časopis u Srbiji
PC #217 > Aktuelno
ARHIVA BROJEVA | O ČASOPISU | POSTANI SARADNIK | PRETRAGA
preview
Bruno Langer, Atomsko sklonište
Predrag Jovanović
Bruno Langer govori o računarima u muzici
- PC #217 (Januar 2015)
- U prodaji po ceni od 200 din

broj

Bruno Langer, Atomsko sklonište

image

Da li je popularnošću računara došlo do snažne ekspanzije loših muzičara?

Upotrebom kompjutera samo su pojednostavljeni i ubrzani procesi „štancanja“ pjesama u studijima, pa tako danas i tzv. loši muzičari postaju produktivni, a o kvaliteti njihovih proizvoda krajnji sud dati će oni kojima je namijenjena, odnosno publika. Nije kompjuter ubio umjetnički izraz, nego čovjek koji zloupotrebljava kompjuter.

Da li kao muzičar možete da čujete razliku između analognog i digitalnog zvuka? Mogu li vaši slušaoci to da primete?

Prenapuhana je ta priča o analognom i digitalnom jer pravi diskofili tvrde da nema do vinila jer on ima dušu, toplinu. Mislim da je stvar ipak više u našoj glavi, jer teško tko može čuti tu razliku. Digitalni zapis je definitivno donio dobitak jer ono što čujemo u studiju kod finalnog miksa to se čuje i na nosaču zvuka, odnosno CD-u. Kod analognog zapisa uvijek smo brinuli da to što čujemo u studiju skoro nikad nije bilo na finalnom proizvodu, odnosno na vinilu.

Snimanje na traku ili snimanje na kompjuter?

Bruno Langer
Bruno Langer je rođen 21. augusta 1949. u Rijeci.
Pored Obradovića, koji se može smatrati osnivačem i idejnim vođom, Langer je basista grupe i jedan od članova prve postave Atomskog skloništa. Da bismo rekli sve o ovoj grupi, bilo bi nam potrebno mnogo prostora. O njima se zna dovoljno, ali mislim da su ljubav prema muzici koju su svirali, istrajnost i neosvrtanje na kritike i kritičare definitivno obeležili njihov rad. Svi napadi kritičara i retki koncerti nisu nimalo omeli publiku da Atomce zavole do neočekivanih razmera. Serđo, Bruno i drugovi to su i zaslužili, pre svega izuzetnom hard rok muzikom i iskrenom odanošću publici. Nastavili su žestoko i nisu se mnogo obazirali ni na šta što bi ih moglo omesti na tom putu. Usredsredili su se na svoju muziku i svoj stil. Takav način rada doneo im je vernu publiku koja je ostala uz njih sve ove godine.
Objavili su albume: Ne cvikaj generacijo, Infarkt, U vremenu horoskop, Extrauterina, Mentalna higijena, Zabranjeno snivanje, Criminal tango, Terra Mistica, kao i albume uživo: Atomska trilogija i Jednom u životu.

U toj pojavi još prije tridesetak godina prvi su počeli nestajati studijski bubnjari, tako da je već tada u Engleskoj sindikat muzičara tražio način zaštite „čovjeka od stroja“! Taj problem nije prisutan samo u muzičkoj industriji, nego manje-više u svim „industrijama“ pa ćemo u ne dalekoj budućnosti kao nezamenljive imati samo političare koji će upravljati master kompjuterom koji će upravljati i ljudima i robotima. Mladi bendovi uglavnom rade na kućnim računalima i moram priznati da sam ugodno iznenađen što sve oni u toj „kućnoj radinosti“ mogu proizvesti.

Da li je elektronska muzika stvarno muzika, da li ona kao takva zapostavlja osnovnu karakteristiku te umetnosti koju upravo donosi instrumentalista?

Elektronska muzika je muzika koja ima svoje sljedbenike i mislim da svaka generacija ima pravo na svoju muziku. Kad sam kao klinac prije 50 godina počeo svirati električnu gitaru, tvrdili su da rokenrol nije muzika!

Koliko kompjuter može da zameni čoveka u muzici?

Običan slušatelj teško to može razlikovati budući da svakim danom tehnologija sve više napreduje, pa je danas čak i nama muzičarima teško čuti razliku, no sve to što se snimi valja izvoditi i uživo, pa tada i običan slušatelj može čuti razliku, pod uvjetom da se negdje na bini ne nalazi skriveni kompjuter!

Koliko je Internet obezvredio cenu muzike i da li mislite da će autorska prava ikada biti ono što su nekad bila?

Zahvaljujući Internetu mlade generacije mogu slušati i vidjeti cjelokupni opus moje rok generacije, pa iz tih razloga na našim koncertima mladi pjevaju sa nama, a to je daleko veća vrijednost od visine honorara za autorska prava. Ipak YouTube publika nije isto kao i hiljade ljudi na koncertu, jer ja sam prije svega za neposredni kontakt sa slušateljima. Da li danas uspešna reklamna kampanja može da se uradi bez plakata i štampanih medija? Definitivno može. U zadnjih par godina rijetko tko mi traži plakate benda, već samo fotke veće rezolucije za objavu na Internetu. Početkom ove godine imali smo krasan koncert u Beču koji je bio reklamiran putem elektronskih medija, no dolaskom u Beč vidjeli smo i gomilu naših plakata, što me je posebno oduševilo.

Da li je bend trenutno aktivan i šta nam novo sprema?

Bend je vrlo aktivan i spremamo čitav niz dobrih koncerata za ljubitelje starog dobrog rokenrola. Ukoliko ste pod ovim „što nam novo sprema“ mislili na novi album, o tom – potom!

SLEDEĆI TEKST U PC #217
nopreview
Uvodnik
Dejan Ristanović



BIZIT plus

DigitalDay

Računari i Galaksija


YuNet

PC Press Studio

Čitaj PC Press

Excel kuhinjica

.

PC
Twitter Facebook Feed Newsletter