GradientTop
PC
Vodeći IT časopis u Srbiji
PC #72 > Aktuelno
ARHIVA BROJEVA | O ČASOPISU | POSTANI SARADNIK | PRETRAGA
preview
Kucaj, otvori, uđi...
Jelica Protić
Od 23. do 29. septembra u Budvi je održan osmi INFOFEST, na kome su nastupile brojne računarske firme. Osveženje je stiglo iz inostranstva...
- PC #72 (Novembar 2001)
- U prodaji po ceni od 200 din

broj

Kucaj, otvori, uđi...

U proteklih osam sezona INFOFEST, najveći domaći informatički skup koji se organizuje na jadranskoj obali, izgradio je karakterističnu koncepciju i među domaćim informatičarima postao sinonim za aktivno druženje u prijatnom ambijentu, koje pruža priliku za upoznavanje sa trendovima u oblasti hardvera i softvera, ali i šansu za firme da sklope dobar posao i animiraju nove korisnike. Burni događaji koji su obeležili prethodnu deceniju nisu mimoišli ni INFOFEST, pa nam listanje starih zbornika sa živopisnim sloganima „Pravi ljudi, pravo mjesto, pravo vrijeme“, „Saznanje kao izazov“, „Ubrzajmo korak“, „I više i bolje“, vraća sećanje na vruće predizborne događaje, oporavak od bombardovanja i nadrealnu sliku plamena koji kulja iz Savezne skupštine, a koju prenosi Televizija Crne Gore... Kroz ova teška vremena publika INFOFEST-a menjala se i sazrevala, ali su glavni akteri, posvećeni organizacionoj perfekciji, kao i sistematska podrška Vlade Republike Crne Gore, ostali njegova konstanta.

Pogled na e-vladu

Koncepcija INFOFEST-a, koju su postavili direktor Milan Mrvaljević i predsednik Saveta Branimir Gvozdenović još 1994. godine, objedinjava kompanijsku izložbu, komercijalne prezentacije, okrugle stolove, izlaganja autorskih radova i internacionalni deo festivala. 1996. godine Festival je proglašen međunarodnom manifestacijom, a ova sezona donela je novine u organizaciji internacionalnog dela, čiju je okosnicu činio workshop pod nazivom Advancing Digital Agenda in South-East Europe – eSEE Initiative. Ovaj program zajedno su organizovali Vlada Republike Crne Gore i Pakta za stabilnost Jugoistočne Evrope, dok je domaćin workshop-a i kompetentni moderator bila prof. dr Milica Pejanović–Đurišić. Lajtmotiv svih diskusija bilo je uvođenje informacionih tehnologija i Interneta u državnu upravu, pa je najčešće pominjana reč bila e-government.

U okviru workshop-a najpre je inicijativu eSEEurope predstavio gost iz Švedske Justice Krister Thelin, koji predsedava ovom inicijativom, čiji je cilj kooperacija Vlade, poslovne zajednice i civilnog društva u zemljama Jugoistočne Evrope. Zatim je ambasador Velike Britanije u Beogradu Charles Crawford približio ideju eSEEurope brojnim slušaocima, navodeći kao pozitivan primer ubrzanog tehnološkog razvoja Estoniju. Gost iz Bona Karl-Schmidt Reindl govorio je o projektu vrednom 5 miliona maraka čiji je cilj bio poboljšanje informacione infrastrukture u opštinama, uz iznošenje detalja delova projekata za lokalne zajednice rađenih u Sofiji, Skoplju, Tirani, Sarajevu, Zagrebu i Beogradu, gde je implementirana provera biračkih spiskova putem Interneta.

Ministar za nauku i tehnologiju u Vladi Republike Srbije, prof. dr Dragan Domazet predstavio je projekat SINYu (Scientific Information Network Yugoslavia) koji ima za cilj povezivanje akademskih institucija 2.5 Gbps vezom, da bi se omogućilo uvođenje koncepta virtuelnog univerziteta, kao i integracija u akademski sistem Evrope. Ostali učesnici workshop-a predstavili su različite inicijative u zemljama regiona, pa je tako David Betts iz regulatorne agencije za komunikacije u BiH govorio o ideji digitalne televizije, Karl-Schmidt Reindl predstavio koncept tehnološkog parka na primeru iz Sankt Augustin-a, a Mladen Mauher iz Vladine kancelarije za razvoj Internet infrastrukture u Hrvatskoj govorio o aktivnostima i projektima vezanim za e-health, e-business i e-procurement. Mojca Osojnik govorila je o projektu povezivanja privrednih komora bivših jugoslovenskih republika u cilju zajedničke prezentacije informacija na Internetu. Predstavljen je i projekat digitalnog grada rađen za opštinu Podgorica, o kome su govorili Luka Otašević i prof. dr Miroslav Bojović.

Za mnoge su najinteresantniji gosti iz inostranstva bili Slovenci, koji su se trudili da pokažu da nisu stranci i većinu predavanja održali na srpskom. Učestvovale su firme: Hermes Softlab, Intertrade ITS, Perftech, MRI, Nibble, IGEA, MAOP i Pro-bit, a prikazane su i aktivnosti Privredne komore Slovenije, kao i predstojeća velika manifestacija u Sloveniji INFOS koja će okupiti 150 firmi, a koju je promovisao Rado Stojanovič. Andrej Guštin iz firme Hermes Softlab koja ima preko 600 zaposlenih, a u Jugoslaviji joj je poslovni partner Spinnaker, govorio je o rešenjima u oblasti elektronskog bankarstva.

Zanimljivu prezentaciju održala je i zagrebačka firma Ericsson Nikola Tesla koja predstavlja Ericsson-ov ključni faktor za oblasti razvoja softvera, projektovanja mreža i telekomunikacionih usluga na području Jugoistočne Evrope. Ova firma učestvovala je u programu „INFOFEST predstavlja“, u kome su pored firmi Microsoft, Siemens, Oracle, Cisco, Hitachi i Compaq, svoja dostignuća prikazali i SMART COM iz Ljubljane, S&T, SAP (treća najveća softverska kuća na svetu) i ZZI iz Ljubljane.

Priznanja INFOFEST-a

Ovogodišnji INFOFEST imao je dva ekskluzivna učesnika, firme SBS i Digit Montenegro, koja je podelila glavnu nagradu sa „Energodatom“. Digit je osvojio i nagradu za najbolje tehničko rešenje mreže Luke Bar, a priznanje za kvalitet rešenja dodeljeno je Prirodno-matematičkom fakultetu u Podgorici za sistem ARHIS. Za Integralni informacioni sistem lokalne uprave priznanje je dobio BULL HN Jugoslavija, a „Informatika Montenegro“ ostvarila je visok tehnološki nivo i kvalitet komunikacije sa učesnicima INFOFEST-a. Za vernost festivalu pohvaljena je SAGA, dok su različita priznanja zaslužile i firme SBS, ČIKOM, Planet, Meridijan, MFC Mikrokomerc, MDS i Internet CG. Uz najavu da će sledeće godine i inostrani učesnici biti u konkurenciji za nagrade, specijalna priznanja su dobili Ericsson Nikola Tesla, S&T, SAP i Hitachi.

Na tradicionalnoj večeri sa Budvanima nije izostala vesela atmosfera i dogovori za viđenje na sledećem INFOFEST-u ili možda na INFOS-u u Sloveniji. I dok su se pred prelazak na evro trošile poslednje marke u budvanskim restoranima, dok su se u žamoru ponovo mešali jezici bivše Jugoslavije, postavljali smo sebi pitanje: koliko će viza biti potrebno da bismo sledeće godine obišli sve „domaće“ skupove?



NativeTeams

Realme

Inspira

Računari i Galaksija

Top50 2023 - YouTube


YuNet

PC Press Studio

Čitaj PC Press

Excel kuhinjica

.

PC
Twitter Facebook Feed Newsletter